Opšti podaci Djetinjstvo Dolazak na vlast Vojni pohodi Smrt Galerija Kviz
Prvi sudar s perzijskom vojskom bila je bitka kod Granika, 334. pr. Kr.. Makedonska falanga pokazala se superiorna Perzijancima i Aleksandar je ostvario potpunu pobjedu.
Zarobljenici su poslani u Grčku svezani u lancima. Mnogi gradovi u Maloj Aziji otvorili su Aleksandru vrata i dočekali ga kao spasitelja. Oni koji su pružali otpor bili su zauzeti silom i surovo kažnjeni. U osvojenim gradovima Aleksandar je izbacivao tirane i uspostavljao demokratska uređenja. Time se osigurao od eventualnih pobuna. U jednom gradu u Perziji je, da bi ujedinio istok i zapad, napravio veliko vjenčanje. Tisuću njegovih vojnika vjenčalo se s tisuću Perzijanki.
Aleksandar je odbijao pomorsku bitku s Perzijancima, već je išao na osvajanje pomorskih gradova. Time je suzio prostor perzijskoj floti. Prilikom ulaska u grad Gordion, Aleksandar je mačem presjekao čuveni Gordijski čvor. Prema legendi onaj koji razriješi ovaj zamršen čvor vladat će svijetom. Presijecanjem čvora, Aleksandar je tako ispunio proročanstvo. Darije III., perzijski kralj, poražen je i u drugoj bitci kod Isa, 333. pr. Kr.. Darije je pobjegao, ali je njegova obitelj zarobljena. Odbivši sve Darijeve ponude za pregovore, vojni pohod se nastavio. 332. pr. Kr. Aleksandar je bez otpora ušao u Egipat, gdje su ga slavili kao osloboditelja dok su mu egipatski svećenici ukazali "božanske počasti". U Egiptu je osnovao grad Aleksandriju, 331. pr. Kr.. Kroz cijeli svoj pohod Aleksandar je osnovao nekoliko desetaka gradova,većinom iz vojnih razloga. Mnogi od njih su se zvali Aleksandrija. U međuvremenu, Antipater je u Grčkoj porazio spartanskog kralja Agisa III. u bitci kod Megalopolisa, 331. pr. Kr., pa je pohod mogao biti mirno nastavljen.
Teško pristupačan i okružen morem grad Tir se odbijao predati. Opsada Tira trajala je sedam mjeseci, ali je zauzet 332. pr. Kr.. Nakon zauzimanja grada oko 10.000 ljudi je masakrirano a svi preostali, oko 30.000, prodani su kao robovi. Krenuvši dalje na istok, Aleksandar je porazio Darija III. u bitci kod Gaugamele i zauzeo Perzepolis 331. pr. Kr. nakon iscrpljujuće bitke kod Perzijskih vrata gdje ga je mjesec dana zadržao Ariobarzan. Kada se Darije htio predati ubio ga je njegov sluga Bes i proglasio se njegovim nasljednikom kao Artakserkso V. Besa su 329. pr. Kr. uhvatili Makedonaci i pogubili ga. Time je Perzijsko Carstvo bilo osvojeno. Aleksandar se proglasio nasljednikom Ahemenidskog Perzijsk
og Carstva i Vavilon proglasio glavnim gradom svog carstva.327. pr. Kr. Aleksandar je krenuo na novi vojni pohod, dalje na istok. Premda je ukupni broj ljudi iznosio više od 100.000 to je uključivalo i žene, djecu, zabavljače i drugo. Vojna sila je bila oko 40.000 vojnika. Istočne dijelove bivšeg Perzijskog Carstva osvojio je bez većeg otpora. Dočekao ga je indijski vladar Pors velikom vojskom koja je uključivala i 200 ratnih slonova. Bitka kod Hidaspa, 326. pr. Kr., bila je krvava. U toj bitci je poginuo njegov slavni konj Bukefal. Slonovi su nabijali Makedonce kljovama dok su Makedonci slonove tjerali bakljama. U pomutnji koja je nastala slonovi su gazili i jedne i druge. Aleksandar je ipak pobijedio i zarobio Pora, a zatim oslobodio i prepustio civilnu upravu zemlje. U Indiji se sukobio i s Radžom koji je imao 50.000 pješaka i brojne ratne slonove. Aleksandar je svejedno pobijedio, ali ga se toliko dojmila Radžina hrabrost što mu se suprotstavi da ga nije ubio nego mu je vratio cijelo kraljevstvo. Koliko je daleko na istok dospio, nije poznato. Kada je Aleksandar namjeravao ići dalje na istok do kraja svijeta vojska je počela pokazivati znakove da postoji mogućnost pobune. Surova klima i tropske kiše smanjile su vojni moral. Aleksandar je pristao na povratak u Babilon. Prema legendi, kada su ga vojnici odbili slijediti i odbacili oružje, Aleksandar se zatvorio u svoj šator i počeo plakati. 323. pr. Kr. Aleksandar je planirao vojni pohod na sjever Afrike. Vojska je već bila spremna, ali je Aleksandar iznenada umro.
